Endokrini disruptori su kemikalije koje su poznate i pod nazivom hormonski disruptori. Riječ je o tvarima koje stupaju u interakciju s našim endokrinim sustavom. Mogu imati negativan utjecaj na reproduktivno zdravlje, neurološki i imunološki sustav.
U potpunosti ili djelomično oponašaju naše vlastite hormone poput estrogena, androgena, i hormona štitne žlijezde. Vežu se za receptore unutar stanice i blokiraju vezanje naših vlastitih hormona zbog čega se signal ne prenosi, a odgovor tijela zbog toga izostaje. Hormonski disruptori ometaju ili blokiraju način na koji se stvaraju/kontroliraju prirodni hormoni ili njihovi receptori, primjerice preko mijenjanja njihovog metabolizma u jetri.
Hormonski disruptori mogu dovesti do upale, dobivanja na tjelesnoj težini, inzulinskoj rezistenciji, te mogu dovesti i do preuranjenog puberteta kod djevojčica i tumora dojke kod žena. Jači menstrualni grčevi, obilnija krvarenja, krvarenja između ciklusa, dulje trajanje menstruacije.. Navedeni simptomi mogu biti povezani s većom izloženošću prema endokrinim disruptorima.
Visoke razine ftalata i DDE ( primjer endokrinih disruptora) su pronađene u urinu i krvi djevojčica koje su ušle u preuranjeni pubertet. Endometrioza, PCOS, neplodnost, problemi s radom štitnjače, povećani rizik za preuranjenu menopauzu – ovo su stanja koja se povezuju s endokrinim disruptorima.
Kada pričamo o endokrinim disruptorima, vrlo je važno osvijestiti da najveći utjecaj mogu imati na život ako smo im izloženi kroz kritična razdoblja razvoja – u maternici, ranom djetinjstvu, i pubertetu. Ako se visoka izloženost događa kroz ta razdoblja, to može itekako utjecati na reproduktivno i hormonalno zdravlje nadalje kroz život.
Žene su jako osjetljiva skupina jer po prirodi imaju više masnog tkiva nego muškarci, a kemikalije poput endokrinih disruptora se vole vezati za masnoće i pohranjivati u masnom tkivu. Baš zato moramo više nego ikad paziti na izloženost tim tvarima, jer problem nije nikad u jednom proizvodu, nego u kumulativnom (skupnom) efektu više njih.
Gdje se kriju endokrini disruptori?
U hrani, u kozmetici, vodi, sintetskim parfemima, pokućstvu, sredstvima za čišćenje, u kuhinji, osvježivačima prostora, računima ( termalni papir), coffee to go… Svuda smo okruženi njima, a utjecaj je svakako moguće smanjiti.
Što možemo napraviti za naše zdravlje?
Smanjiti izloženost istima primarno kroz edukaciju. Ovo je 2026.godina, godina kada imamo jako puno informacija. Znanost ide naprijed, rade se istraživanja, i u skladu s njima, pod ruku, ide i preuzimanje odgovornosti.
Nikada nećemo moći smanjiti utjecaj u potpunosti, niti je to moguće, no možemo birati ponijeti kavu u vlastitoj šalici. Možemo birati staklenu ili inox ambalažu koja služi kao pohrana za vodu, možemo birati menstrualne proizvode bez mirisa, proizvode za intimu bez parabena, koristiti pročišćivač zraka… Ima jako puno stavki kroz koje možemo unaprijediti naše zdravlje, a jedna je od njih svakako i podrška vlastitim organskim sustavima kako bi mogli učinkovito eliminirati toksine.
Jetra i crijeva su svakako u fokusu, i potrebno im je posvetiti pozornost, pogotovo ako su preopterećeni.
Moramo li se svega odreći?
Ne moramo se svega odreći, niti je to cilj. Važno je osvijestiti mogući utjecaj ovih kemikalija na naše zdravlje,a pravilo koje osobno volim glasi – 80:20. Osamdeset posto vremena biram pametnije opcije, nekad i više od toga, a ovih 20 posto odnosi se na one opcije koje i nisu baš najsjajnije.
Ponekad je to nešto što mi promakne, ponekad su to svjesni izbore koje sam napravila u datom trenutku. Kao fitoaromaterapeut i ljekarnik, uvijek pridajem pozornost zdravlju jetre, crijeva, i važno mi je da su ovi sustavi podržani.
Kao formulatorica kozmetike, i vlasnica kozmetičkog brenda, veliki fokus stavljam i na kozmetiku za intimno područje. Ona ne smije sadržavati parfeme, niti bilo kakve druge hormonske disruptore zbog (sluzo)kože koja je jako propusna, i kao takva, vrlo lako može dovesti neke nepoželjne tvari u sistemsku cirkulaciju.